Da li vam se nekada desilo da burno reagujete, kažete nešto u afektu ili donesete odluku koju kasnije ne biste doneli mirne glave?
Kao da u tom trenutku emocije preuzmu kontrolu, a razum se povuče.
Možda baš zato često čujemo rečenice poput:
„Ohladi glavu.”
„Ne rešavaj problem kada si uznemiren.”
„Jutro je pametnije od večeri.”
A iza svega toga krije se i način na koji funkcioniše naš mozak.
Šta je amigdala?
Amigdala je mali deo mozga, bademastog oblika, smešten duboko u našem nervnom sistemu.
Iako mala, ima veoma važnu ulogu — povezana je sa emocijama, stresom, osećajem opasnosti i našim reakcijama na neprijatne situacije.
Kada proceni da smo ugroženi, povređeni, odbačeni ili pod velikim stresom, amigdala reaguje veoma brzo.
Problem nastaje kada emocije postanu previše intenzivne.
Tada naš um kao da „ulazi u crveno”.
Misli se ubrzavaju, telo postaje napeto, a emocije postaju glasnije od razuma.
U tim trenucima često ne vidimo situaciju jasno.
Reagujemo impulsivno, burno ili iz preplavljenosti.
I zato emocije koje osećamo u tim trenucima mogu delovati kao potpuna istina — iako kasnije, kada se umirimo, situaciju vidimo drugačije.
Zašto je jutro često pametnije od večeri?
Kada smo preplavljeni emocijama, našem mozgu je potrebno vreme da obradi ono što osećamo.
San, odmor, pauza ili promena fokusa pomažu nervnom sistemu da se umiri.
I tada, kada emocije više nisu toliko intenzivne, možemo jasnije da razmišljamo i donosimo mudrije odluke.
Zato nije slabost zastati.
Nekada je upravo pauza najzdravija reakcija.
Šta je emocionalna samoregulacija?
Emocionalna samoregulacija ne znači da potiskujemo emocije ili da se pravimo da nam nije teško.
To znači da naučimo:
- da prepoznamo šta osećamo
- da zastanemo pre impulsivne reakcije
- da umirimo sebe
- i da sebi damo vreme da jasnije razmišljamo
Drugim rečima — da emocije ne upravljaju nama u potpunosti.
Kako možemo pomoći sebi?
Kada osetimo da smo „u crvenom”, važno je da vratimo fokus na telo i sadašnji trenutak.
Nekada pomaže:
- šetnja
- duboko disanje
- muzika
- pisanje
- crtanje
- trening
- ples
- čitanje
- razgovor sa osobom od poverenja
To nisu „male” stvari.
To su načini da pomognemo svom nervnom sistemu da izađe iz preplavljenosti.
I tek kada se malo umirimo, možemo jasnije da vidimo situaciju i svoje potrebe.
Psihoterapija i put ka sebi
Psihoterapija nas ne uči da ignorišemo ono što osećamo.
Uči nas kako da emocije razumemo, prihvatimo i nosimo ih na način koji nas ne preplavljuje.
To je put ka većem balansu.
Ka boljem odnosu sa sobom i drugima.
Ka životu u kome ne reagujemo samo impulsivno, već svesnije i nežnije prema sebi.
„Najveća moć je vladati nad samim sobom.“
Ne kroz kontrolu i potiskivanje, već kroz razumevanje, zastajanje i svesniji odnos prema sebi.
Jer nekada je najveća snaga upravo u tome da zastanemo, udahnemo i damo sebi vreme.
Korak bliže sebi.